aHib 5:12+; 1Pe 2:2
b1Kor 1:10+, 11:18; Yems 3:16
cMbaŋ 18:1+, 18:24+
dMt 13:3+
eRo 2:6
fEp 2:20+
gRo 15:20; 1Kor 4:15
hEp 2:20
i1Kor 4:5
j1Kor 6:19; 2Kor 6:16; Ep 2:21+; Hib 3:6; 1Pe 2:5
kYop 5:13; 1Kor 1:20
lMbo 94:11
mRo 8:28,38-39
nRo 14:8

1 Corinthians 3

Yes Korin, ŋgar toozi imatuugh soone

1Yam toŋvetaz, muuŋ yau irau nasaav payam imin nasavsaav pa yes tau titaghon ŋgar to Maaron Avuvu na mako. Pasaa, saawe tana, yam akis Krisi tuŋia ila ŋgar tsiam soone. Ŋgar tsiam ŋgaala imin geegeu, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana. 2Tauta nagham aniiŋ ariaaŋa payam mako. Napaghun gham pa tuz mon. Pasaa, saawe tana, yam irau aghan aniiŋ ariaaŋa mako. Ve aazne paam, naghit gham arao soone. a

3Aghita. Parzoraaŋ naol ivotvot ila sosomim ve ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe atatan zeetmimŋa, ve agham zi titaghon ŋgar tsiam mon. Ene itotoi ighe yam atataghon lolomim muŋgaana soone. Laghooŋ tsiam, ene imin yes tau titaghon taan ŋgara. b

4Pasaa, yam siriv aghe: “Yau nataghon Paulus,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Apolos,” Ŋgar tsiam tana, ene itotoi ighe yam ataghon tamtamon to taan ŋgar toozi.

Uraata tisov to Maaron tizuari zi pa gabua eemon

5Laak, Apolos, ene sei? Ve yau Paulus, sei? Yeiru besooŋa mon to Tiina toit Yesu Krisi. Yei nigham uratoi gham, tauta aghur ila tooni. Onoon, i ighur lemai uraat ite ite. Eemon yeiru nigham uraat pa Ŋeer eemon. c

6Uraat tsiau, ene imin navazogh aniiŋ ila uum. Ve Apolos uraat tooni, ene imin igham uratoi uum ve igham yaa gha itutur aniiŋ. Eemon Maaron ta igham aniiŋ itum izaa. d

7Ŋeer tau ivazogh aniiŋ, ve ŋeer tau igham yaa ve itutur aniiŋ na, yesuru lezi ezazi mako. Maaron mon ta i le eeza. Pasaa, i ta igham aniiŋ itum ve anooŋa ivot. 8Tauvene ŋeer tau ivazogh aniiŋ, ve ŋeer tau ighamgham yaa ve itutur aniiŋ na, uraat toozi, ene puughu eemon. Ve murei, Tiina toozi pale igham lezi atuya iduduuŋ pa uraat toz toz. e

9Tauvene yeiru Apolos nilup ghei ve nigham uraat tau Maaron ighuru ila nimamai. Ve lupuuŋ tsiam, ene imin uum to Maaron ve ruum tau i ilepleep ila. f

Yes tau tigham uratoi lupuuŋ to Krisi na, timin zeran to raoŋ ruum

10Poia to Maaron izaa tsiau, ve i igham pooz pa uraat tsiau. Tauta namin ŋeer tau iwatagh katin uraat to raoŋ ruum, ve imuŋmuuŋ pani. Uraat tau naghamu ila sosomim, ene imin napayooz rir imin puughu pa Maaron ruum tooni. Ve aazne, tamtamon siriv anazi tiseeŋ uraat to raoŋ ruum tawe. Sei tau ighe igham uraat pa raoŋ ruum na, i aat igham ŋgar poi ve irau poghania ruum anooŋa izala rir tawe itaghon ruum taama ŋgar tooni. g

11Tamtamon eta irau ipayooz gabua ite paam imin rir pa ruum tawe mako. Yesu mon ta imin rir pani. Ve rir tana, yau napayooze wa. h

12Yes tau tirau ruum anooŋa na, siriv tirao pa malimooŋ ariaŋazi imin gol, silva, ve maet popoiazi siriv. Ve siriv tirao pa malimooŋ tau ariaŋazi mako imin ai, regh, ve gabua siriv. 13Tala tala le ighe tazaa pa saawe to gabizooŋ ivot, mako yes tau tirau ruum na, uraat toozi anooŋa ivot ighazooŋ. Gabizooŋ tawe ŋgara, ene imin tamtamon tighur gabua ila yav, leso titoova ve tighita: Ene gabua ariaaŋa, ma gabua sorok? Ighe tirau ruum pa malimooŋ ariaaŋa, ene pale yav tawe irau ighani mako. Eemon ighe tirau ruum pa malimooŋ tau ariaaŋa mako, ene pale yav ighan uraat toozi gha ilale. i

14Tamtamon tau ighe irau ruum to Maaron pa malimooŋ ariaaŋa, ene gabizooŋ to Maaron irau igham gabua eta pa uraat tooni mako. Tauvene saawe tau gabizooŋ tana isov, ene aat uraat tooni anooŋa tawe ighengheen, ve Maaron igham le atuya poia. 15Eemon isaav ighe tamtamon eta irau ruum to Maaron pa malimooŋ soroksorok, ene pale yav ighan uraat tooni, ve le anooŋa mako. Onoon, i tauu pale ileep poi. Eemon i imin ŋeer tau yav ighan suvinia ruum tooni, ve ighau ivot ila muuri toman niima ŋginaaŋa.

Lupuuŋ to Krisi imin rumei patabuyaaŋ to Maaron

16Yam awatagh mako? Lupuuŋ tsiam, ene imin Maaron rumei tooni patabuyaaŋ tau i ilepleep iloŋ ila. Ve Maaron Avuvu ilepleep tomani gham ila lupuuŋ tsiam loolo. j

17Tauvene ayamaan gham. Pasaa, lupuuŋ tsiam, tauta imin rumei to Maaron. Ve rumei tana, ene gabua tooni patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe tamtamon eta ivaghamunia, ene i paam, Maaron pale ivaghamunia.

Pale tagham ŋgar mindai pa Maaron uraata tooni?

18Yam agham karom pa taumim sov. Isaav ighe tsiam eta ighe i irau kat pa ŋgar to taan tau aazne tamtamon tizuar zi pani ne, i aat ighur muuri pa ŋgar tawe, ve itaghon ŋgar to Krisi tau tamtamon to taan tighita imin ŋgar to yes kankanooŋa. Leso ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, ve eez to ileep poia. 19Pasaa, ŋgar naol tau tamtamon to taan tipakur zi pani, ene Maaron ighita ighe ene ŋgar to yes kankanooŋa. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene:

“Zeran ŋgara to taan titaghon ŋgar naol tighe pale iuul zi to tileep poia. Eemon ŋgar toozi tawe pale imin liis pazi, gha leso Maaron ikis zi.” k

20Ve saveeŋ ziiri ite isaav ighe:

“Maaron iwatagh: Ŋgar naol tau zeran ŋgara to taan tivavazorai zi pani na, ene le anooŋa mako.” l

21Tauvene ŋgar to pakuruuŋ tamtamon ezazi, yam apuli ileple. Pa gabua isov, ene yam tsiam. Maaron ighur zi to iuul gham. 22Paulus, Apolos, Petrus, taan tane, lepoogh tsiam, mateegh tsiam, gabua tau aazne tighengheen, ve gabua tau pale ivot murei na paam. Gabua isov tawe, ene tsiam mon. m

23Ve yam to Krisi. Ve Krisi, i to Maaron. n

Copyright information for TUCT